Naslovna / O Umagu

O Umagu

Područje Umaga bilo je nastanjeno već u osvit ljudske civilizacije. Pretpovijesne gradine sagrađene na okolnim uzvisinama nijemi su svjedoci toga razdoblja. O podrijetlu toponima Umag (latinski Humagum), prevladavaju podijeljena mišljenja; prema nekim etimolozima toponim potječe od keltskoga “magus” što je označavalo obrađeno polje, stopljeno s kasnijim latinskim “humus” (lat. plodno zemljište), stoga je Humagum vjerojatno povijesna mutacija prvobitnog imena.

Umag prvi puta spominje Nepoznati Ravenjanin u VII. stoljeću, no naselje je postojalo već u rimsko doba. Valja napomenuti da su duž umaške obale pronađeni brojni ostaci rimskih ladanjskih kuća tzv. villa rustica. Povijest grada vezana je uz naselje Sipar čiji se ostaci vide na uskom rtu 6 km sjeverno od Umaga. Nekoć utvrđeno naselje Sipar u IX. stoljeću razorili su neretljanski gusari. Tada je veću važnost poprimio Umag, nastao na otočiću odvojenom od kopna uskim kanalom.

Takav je položaj kroz niz stoljeća pružao sigurnost pred Stare razglednice neprestanim nasrtajima raznih osvajača. Relativno blagostanje iz rimskoga razdoblja zamjenjuje nesigurnost uzrokovana čestim vojnim pohodima, epidemijama kuge, kolere i malarije. Stanovništvo Umaga opada. Umag je bio u sastavu Odoakrovog, Teodorikovog te langobardskog kraljevstva, od VI. do VIII. stoljeća pod bizantskom upravom, zatim potpada pod franačku vlast. Slijede nesigurne godine u kojima se izmjenjuje vlast patrijarha iz Grada i Akvileje te tršćanskih biskupa. No jačanje Mletačke Republike koja nameće svoju vlast u Istri prisiljava Umag i ostale zapadnoistarske gradove da prisegnu vjernost Veneciji.

Tako je 1269. godine umaška općina prisegla vjernost Veneciji koja od  tada bira načelnike općine među svojim plemstvom sve do 1797. godine. Ali, niti mletačka vlast ne donosi mir. Višestoljetni sukobi s Genovom donijeli su nova razaranja i pljačke. Genoveško brodovlje napada Umag 1370. godine i pri tome uništava i gradski arhiv. Česte epidemije kuge koje su desetkovale stanovništvo prisilile su mletačke vlasti da posegnu za doseljavanjem novog stanovništva, poglavito s područja izloženih turskim provalama. Kroz stoljeća mletačke uprave gospodarstvo se temeljilo isključivo na poljoprivredi. Umaško se sidrište rabilo za utovar poljoprivrednih viškova zaleđa. Sve do propasti Venecije Umag je živio kao i ostali zapadnoistarski gradići.

Komunalno uređenje bilo je zajamčeno Statutom iz 1541. godine. Padom Mletačke Republike Umag, kao i cijela istočnojadranska obala, potpada pod francusku upravu. Godine 1815. francusku upravu zamjenjuje austrijska do 1918. god. Svršetkom I. svjetskog rata Istra potpada pod talijansku upravu. Razbuktavanje tršćanske krize nakon II. Svjetskog rata uvjetovalo je privremeno osnivanje Slobodnog Teritorija Trsta. Umag se nalazi u B zoni pod upravom tadašnje jugoslavenske armije. Godine 1954. Umag ulazi u administrativni sastav Hrvatske.

 

Vrijeme

  • 10°C 1°C 20.02.2017 Ponedjeljak
  • 10°C 3°C 21.02.2017 Utorak
  • 12°C 5°C 22.02.2017 Srijeda

izvor: meteo.hr