Ured gradonačelnika Grada Umaga, 52470 Umag, Giuseppe Garibaldi 6, P.P. 101

Besplatni telefon: 0800-200-145

tel. © (++385) 052/702-953; 052/702-900 fax:052/741-967

e-mail: ured-gradonacelnika@umag.hr

Sveti Ivan

Prostor na kojemu je smješteno današnje naselje Sv. Ivan Kornetski kontinuirano je naseljavano još od prapovijesti. Najstariji prapovijesni nalazi zabilježeni su na rtu Finida i predjelu Gromače gdje se nalazilo jedno od rijetkih brončanodobnih naselja uz samu morsku obalu. Slučajni antički nalazi pronađeni još krajem 19. st. (grob sa zlatnim nakitom, nadgrobni spomenik Gaja Plotija) jasno govore o bogatstvu i značaju naselja u antičko vrijeme. To je u zadnje vrijeme potkrijepljeno otkrićem još jednog groba sa zlatnim nakitom, zatim otkrićem rimske rustične vile, te nekropole koja se protezala uzduž ceste koja i danas, kao i u ondašnje vrijeme, prolazi kroz naselje. Život je u tadašnjem antičkom Sv. Ivanu očito bio koncentriran oko dva središta: jedno je bila vila, a drugo velika dobro zaštićena luka u uvali Kocište (Kacište) od koje su i danas vidljivi ostaci dvaju gatova, onoga južnoga koji je štitio luku od južnih vjetrova te onoga sjevernoga, manipulativnog. Veličina luke, koja premašuje potrebe antičke vile, bila je potrebna jer je luci gravitirao promet cijeloga zaleđa. Od antičke rustične vile pronađene u Sv. Ivanu najbolje je sačuvan termalni sklop s crno-bijelim mozaičnim podovima te zidovima ukrašenim višebojnim fresko oslicima i štukaturama. Vila građena za vrijeme cara Augusta, u smiraj stare i početak nove ere, više je puta pregrađivana i prilagođavana novim potrebama, pa se tako već u kasnoantičko doba, na jednom dijelu termi smješta manja uljara, dok drugi poprima funkciju manje nekropole. Arheološki materijal pronađen unutar vile pokazuje da se taj prostor krajem 4. i početkom 5. st., bilo kao mjesto življenja bilo kao mjesto pokapanja, napušta.

Arhivska dokumentacija donosi podatak o postojanju srednjovjekovnog kaštela u neposrednoj blizini nekadašnje antičke vile. Kaštel, spaljen krajem 11. st., već 1106. godine odlukom akvilejskog patrijarha postaje, zajedno s pripadajućim posjedom, vlasništvo koparskog plemića Francesca de Guercie (Verzi). Na ruševinama staroga, novi feudalni gospodari grade novi kaštel i vjerojatno obnavljaju već postojeću crkvu. Ta mala crkva, koja je tijekom vremena doživjela razne preinake i za koju se smatra da ispod debelih naslaga žbuke unutarnjih zidova čuva srednjovjekovne ostatke, danas jedino svojim izvorno sačuvanim polukružnim prozorčićem na južnome zidu ukazuje na ranoromanički period nastanka. Titular crkve Sv. Ivan zaslužan je za to što se i samo naselje s vremenom počelo nazivati istim imenom.

 

Izvor: Monografija Grada Umaga, 2012.