Ured gradonačelnika Grada Umaga, 52470 Umag, Giuseppe Garibaldi 6, P.P. 101

Besplatni telefon: 0800-200-145

tel. © (++385) 052/702-953; 052/702-900 fax:052/741-967

e-mail: ured-gradonacelnika@umag.hr

Stambeni objekti uzduž šetnice Svetog Pelegrina

Stambeni objekti, na zapadnom dijelu starogradske jezgre, a uzduž današnje južne šetnice, odnosno šetnice Sv. Pelegrina, bez iznimke su nastali na južnim gradskim bedemima i nisu se bitno promijenili do današnjih dana. Njihova izgradnja mogla se dogoditi samo u vrijeme kada više nije bilo neposredne opasnosti s mora, a donja granica u tom pogledu je 1380. god., nakon zaključenja mira s Genovom. Majstorstvo obrade kamena, naročito pravilna izvedba slaganja kamenih klesanaca, kojim se brišu vremenske granice postanka objekata, očituje se na mnogima od njih. Njihova kamena struktura rađena je tako da kamen ostane vidljiv, a tek ostatci kasnogotičkih i renesansnih bifora i monofora te masivnih kamenih dovratnika jasnije određuju vrijeme njihova nastanka. U Riječkoj se ulici tako ističu dvije kasnogotičke palače, ona s biforom, te druga sa sačuvanom monoforom i grbom obitelji Barozzi, čiji je član Pietro dva puta bio podestat Umaga (1728. i 1744.).

U istoj je ulici i kuća s renesansnom biforom s oznakom zanatske bratovštine (lopata). Život takve ili slične bogate kuće bio je organiziran na način da je prizemlje bilo rezervirano za obrtničku ili trgovačku djelatnost. Prvi kat, tzv. piano nobile, rastvoren prema ulici raskošnijim otvorima, u ovom slučaju biforom ili monoforom, bio je uređen na način da odaje bogatstvo vlasnika objekta. Zadnji je kat bio stambeni. Uz ove reprezentativne objekte, gradi se i veći broj objekata od poluobrađenog, odnosno lomljenog kamena, čija se pročelja žbukaju vrlo tankim slojem žbuke. Prizemlja objekata bila su namijenjena poslovnim prostorima, malim obrtnicima, dućanima ili su služila kao  poljoprivredni prostori (u smislu čuvanja namirnica i alata). Po svim svojim karakteristikama cijeli je prostor unutar gradskih zidina bio ruralno-urbanog tipa te su se tu miješali svi segmenti gradskog i seoskog života. Gradske ulice i trgovi nisu bili popločeni, već se hodalo i vozilo po nabijenoj zemlji, mada su pojedine ulice imale i kamenu pješačku stazu.

 

Izvor:

tekst: Monografija Grada Umaga, 2012.

fotografija: Neven Jurjak

Obavijesti

Sve obavijesti RSS

Novosti

Sve novosti RSS

Događanja

Sva događanja RSS