Ured gradonačelnika Grada Umaga, 52470 Umag, Giuseppe Garibaldi 6, P.P. 101

Besplatni telefon: 0800-200-145

tel. © (++385) 052/702-953; 052/702-900 fax:052/741-967

e-mail: ured-gradonacelnika@umag.hr

Savudrijska luka

Razlog postanka luke u Savudriji treba tražiti prije svega u morfološkim karakteristikama uvale, u njezinoj dubini i zaštićenosti. To je bila jedina luka na ovom području relativno duboka i sa sigurnijim prilazom s obzirom na raspored podvodnih grebena i plićaka. Luke u Sepomaji (Zambratija, Sipar i Sjeverna luka u Katoru) bile su mnogo pliće od nje, te su zbog svojih podvodnih grebena bile nepogodne za velike brodove. Luka u Savudriji je ujedno bila i ona zadnja luka na plovidbenoj ruti duž cijele istočne jadranske obale prema Akvileji. 

 

Ostaci podvodnih gradnji u uvali Stara Savudrija već su odavno privlačili povjesničare i arheologe. Prvi je o njima pisao Pietro Coppo u djelu Del Sito de L'Istria tiskanom 1540. god. Kasnije ove ostatke spominju Pietro Kandler i Anton Gnirs. Detalje o ovoj luci iznosi Attilio Degrassi u temeljnom radu I porti romani dell'Istria. On donosi dimenzije lukobrana i blokova te govori o ostaloj arhitekturi u blizini luke kao i o nalazu dva kamena epigrafska spomenika i brončane statuete Izide Fortune. Početkom šezdesetih Štefan Mlakar vrši podmorska istraživanja ostataka potonulog broda na rtu Savudrija i sondira područje oko cementne rampe za pretovar tupine.

Ostatci arhitekture, podova zgrada te mozaičnih podnica spominju se na poluotoku koji zatvara jugoistočni dio zaljeva Savudrija (Borozija), a dijelovi zidova znatne visine vidljivi su i u profilu obale gdje se nalazi veća masivna građevina iz antičkog vremena koju stanovnici nazivaju šterna. Najveći broj antičkih ostataka vezan je za podmorski dio same uvale Savudrija u kojoj se, osim dva lukobrana, nalaze i dvije kamenom zidane rive, jedna sa sjeverne strane, a druga ispred šterne gdje je formiran 17 metara široki mul. Zaštitna podmorska arheološka istraživanja uz sjevernu rivu, vođena devedesetih godina 20. st., dovela su do rekompozicije sjeverne antičke rive, koja se i danas može vidjeti. Kasnije je ovdje postavljena, nažalost naopako, antička bitva izvađena iz luke. Množina nalaza koji su datirani od 1. do 12. st. (keramički nalazi, naročito amfore) ukazuje na veliku upotrebu luke u tom periodu dok sporadičnost nalaza datiranih od 12. do 17. st., pak ukazuje na stagnaciju odnosno na prestanak upotrebe luke kao takve.

 

Izvor:

tekst: Monografija Grada Umaga, 2012.

foto: Neven Jurjak

Obavijesti

Sve obavijesti RSS

Novosti

Sve novosti RSS

Događanja

Sva događanja RSS